ZLATO I DOLAR - prvi zajednički rast nakon 2008. Šta dalje?

Koliko je globalna ekonomija krhka, pokazuje istovremeni rast dolara i plemenitih metala posle proglašenja rezulatata referenduma u Velikoj Britaniji, prvi put nakon velike ekonomske krize iz 2008. godine.

Poznato je da su USD i zlato u inverzivnom odnosu, otkad je dolar skinuo zlato sa trona univerzalne obračunske vrednosti početkom dvadesetog veka.

Od tada, zlato vodi stalnu borbu da se ponovo nametne kao najsigurnija i najrealnija mera vrednosti, što ima za posledicu da sa svakom lošom vešću sa one strane Atlantika  zlato dobija na vrednosti. Sa druge strane, svaki pokazatelj napretka US ekonomije daje krila dolaru i utiče na smanjenje cene zlata.

Iako zlato odavno nije više valuta u pravom smislu reči, već imovina, ovakav odnos ravnoteže dolara i zlata predstavlja normalnu i svakodnevnu pojavu na tržištu, već decenijama unazad.


KAPITAL BEŽI IZ PODRUČJA ZAHVAĆENIH KRIZOM- 2008

Kapital se uvek kreće i nikad ne miruje. U slučaju kada je ugrožen na jednoj teritorij on se brzo preliva na mesta koja mu osiguravaju bezbednost i rast.

Kada se dese veliki ekonomski potresi i krize, kao što je ona iz 2008. godine na tlu Sjedinjenih Američkih Država, prirodna reakcija investitori pa i običnih građana bila je gubitak poverenja u bankarski sektor i visoko rizične investicije i okretanje sigurnim oblicima imovine kao što su zlato i sigurne valute. Upravo se 2008. godine desilo da je kapital odlazio iz akcija američkih banaka, i prelivao se na tržišta Evrope i trećeg sveta.


UTICAJ BREXIT-A NA DOLAR I ZLATO - 2016

Nepunih osam godina nakon krize koja je započela u Americi, Evropa je i dalje na iskušenjima usled starih i novih ekonomsko – političkih problema kojima se ne vidi kraj.

Dok se USA, bar kratkoročno, uspešno bori sa posledicama velike krize, Evropa stagnira, pa se kapital kreće delom u suprotnom smeru nego 2008. godine.

Naime, kako se primicao datum referenduma u Britaniji, funta i evro su polako gubili vrednost u odnosu na dolar.

Kada su objavljeni rezultati glasanja, svima je bilo jasno da su i Britanija i Evropa u problemima, ne samo ekonomskim već i političkim. Samim tim prirodno je da se deo investitora iz Evrope naglo okrene dolaru kao sigurnijoj valuti.

S obzirom da je vrednost dolara porasla, po zakonima redovnog funkcionisanja svetskog tržišta, bilo je logično da je zlato oslabilo. Međutim, desilo se suprotno, zlato je ojačalo u odnosu na dolar čak 4.8% odmah nakon BREXIT-a.

Istovremeni rast i zlata i dolara, prvi put nakon 2008. godine pokazuje koliko je zapravo veliko nepoverenje građana u američki finansijski sistem i globalnu ekonomiju uopšte, kada se mnogo više investitora okrenulo plemenitim metalima nego USD-u.

Čak i kada se kurs par dana nakon referenduma stabilizovao i evro povratio deo vrednosti u odnosu na dolar, zlato je ostalo na nivou od oko 1340 USD-a za finu uncu, gde se umirio nakon peak-a od 1358,20, u petak 24. Juna.

Pored zlata, investitori se okreću i drugim plemenitim metalima. Srebro, poznato po svojim čestim zakasnelim reakcijama i upside potencijalu, nastavilo je da raste i nakon smirivanja strasti da bi čak nedelju dana nakon BREXIT-a dostiglo skoro 20 dolara za uncu, što je uvećanje za oko 20% u odnosu na cenu pre referenduma.

Oba metala, u trenutku pisanja ovog teksta, imaju tendenciju rasta.




Printscreen: goldprice.org, silverprice.org


ZLATO I DOLAR MOGU ZAJEDNO ?!

Nakon rasta dolara usled tenzija u Evropi, ostaje mala verovatnoća da će FED ove godine dizati kamatne stope, jer bi to dodatno ojačalo američku valutu. Iako je USA pretežno uvozno orjentisana privreda, koja veliki deo svoje proizvodnje troši na domaćem tržištu, previše jak dolar ipak veoma šteti njihovoj, ne tako stabilnoj ekonomiji.

Šta više, postoje očekivanja da će FED biti prinuđen da vrati kamatne stope na nivo od prošle godine ako dolar nastavi da jača u odnosu na druge valute.  Pre samo mesec dana verovatnoća podizanja kamatnih stopa tokom 2016. godine u USA, bila je 78%, dok je nakon referenduma u Britaniji pala na svega 15%.

Držanje kamata na niskom nivou pozitivno utiče na cenu zlata, kako iz razloga što investitori izbegavaju držanje imovine u novcu jer nemaju nikakav interes odnosno kamatu za to, tako i zbog toga što niske kamatne stope predstavljaju direktan pokazatelj slabosti svetske ekonomije i rizika od produbljivanja krize.


 

Povezani članci:

DOLAR NA STEROIDIMA - Problem za sve

Šta se dešava sa Bitcoinom - Usponi i padovi kripto-valute 


 

UTICAJ POVERENJA/NEPOVERENJA NA ODNOS DOLAR - ZLATO

Političke igre i trvenja, ekonomski gubici, velike fluktuacije na berzama i labava monetarna politika, prouzrokuju to da veliki deo portfolija investitori drže u zlatu i srebru. U uslovima ekonomske stabilnosti taj deo se kreće oko 5%, dok se u slučaju opasnosti od nadolazeće krize povećava i do 30% imovine.

Sve dok USA i dolar kao simbol njene moći, direktno ne pokažu znake slabosti i nestabilnosti, USD će biti svetska valuta broj jedan, odnosno glavna mera obračuna vrednosti.

Onog trenutka kada USA, a samim tim i USD izgube poverenje investitora, pašće i potražnja za dolarom i američkim državnim obveznicama na tržištu, a samim tim i njihova vrednost.

Zaključak je da dolar crpi svoju snagu iz poverenja koje ceo svet ima, u najjaču svetsku ekonomiju, odnosno iz slabosti i nepoverenja u druge političke sisteme.

S obzirom na dugoročno bezizlazno stanje u kom se svetska ekonomija nalazi, zlato će u najmanju ruku zadržavati svoju vrednost u bliskoj budućnosti, a vrlo verovatno i jačati u odnosnu na dolar.

Iako postoje teorije da se cena zlata povećava usled inflatornih očekivanja, pravi razlog naglih i velikih skokova vrednosti plemenitih metala zapravo je – pad poverenja u novac odnosno državu koja ga emituje.

Mogi ekonomisti predviđaju zlatu cenu od 5.000 do čak 10.000 USD za finu uncu odnosno oko 300 USD za gram, u budućnosti. Iako je malo verovatno, to je moguće, ali samo ako se poklope svi potrebni faktori, od kojih je najbitniji – gubitak poverenja. Ali ovaj put u celu svetsku ekonomiju.


Vidite još:

BREXIT: Argumenti za i protiv

2017: Izborna godina i početak globalne krize ?!

30 razloga za posedovanje zlata

Kraljice, imamo problem

Zlatni standard i zlatne rezerve

Hiperinflacija - pravi razlozi nastanka

 

Uslovi korišćenja i preuzimanja sadržaja

Sav materijal sadržan na veb sajtu www.foresighter.rs postavljen je isključivo u svrhu informisanja. Sadržaj ne može biti upotrebljen niti shvaćen kao savet, preporuka ili upozorenje. Vlasnik i autor sajta www.foresighter.rs se odriče bilo kakve odgovornosti za bilo koju osobu koja nešto učini ili propusti da učini oslanjajući se na deo ili celokupan sadržaj ove veb prezentacije. Pre korišćenja sadržaja ovog sajta i bilo koje radnje činjenja ili ne činjenja, potrebno je zatražiti profesionalne savete od strane stručnih lica. Kompletan sadržaj pripada vlasniku i uređivaču veb sajta www.foresighter.rs. Preuzimanje sadržaja je dozvoljeno samo u obimu u kom je to potrebno i nа nаčin koji ne ugrožаvа legitimne interese аutorа i integritet sаmog аutorskog delа, sve u skaldu sa Zakonom o autorskim i srodnim pravima. Obim preuzetog sadržaja za koji nije potrebna posebna saglasnost, autor ograničava na 300 karaktera. Uz svako citiranje ili preuzimanje sadržaja, neophodno je na početku i na kraju citata označiti izvor informacije, a ukoliko se preuzeti sadržaj objavljuje na internetu, potrebno je obezbediti i povratni link ka izvoru informacije na oba mesta kao i ime autora. Uživajte u čitanju.

Online blog magazin o investiranju u prave vrednosti - The Foresighter